Četiri svetska rekorda za 44 minuta: dan kad je Džesi Ovens postao legenda

Jedan od najvećih sportista svih vremena, američki atletičar Džesi Ovens, upisao se u istoriju po svima znanom nastupu na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, kad je pred nacistima, posebno Adolfom Hitlerom, oborio teoriju dominantnosti arijevske rase.

Ovens je, međutim, na taj događaj stigao kao apsolutna zvezda, zbog nekih dostignuća u dotadašnjoj karijeri. Jedan od “najluđih” dana u istoriji atletike zbio se 25. maja 1935. godine, kad je Ovens na takmičenju u Mičigenu za 44 minuta oborio četiri svetska rekorda - i to povređen!

Džesi je, naime, pet dana pre takmičenja pao niz stepenice tokom radova sa braćom, pri čemu je povredio leđa, pa je razmišljao da li uopšte da nastupi. U dogovoru sa trenerom Lerijem Snajderom, najbolji atletičar Ohajo Stejta ipak se pojavio na “Feri Fildu” i zapanjio oko 5.000 prisutnih gledalaca. Sve je počelo u 15 časova i 15 minuta, kad je Ovens nastupio na trci od 100 jardi (91,4 metra), na kojoj je pobedio u vremenu 9,4 sekunde. Iako je nekoliko štoperica zaustavljeno na 9,3 sekunde, tadašnja pravila govorila su da se uvažava najlošije izmereno vreme, a kako je jedan merač vremena pokazao 9,4, upisano je to vreme, koje je bilo identično aktulenom svetskom rekordu.

Džesi Ovens, atletičar koji je pomerio mnoge granice

Deset minuta kasnije, skočio je u dalj 8,13 metara i postavio svetski rekord koji je bio na snazi 25 godina, da bi u 15 i 34 startovao u sprinterskoj trci na 200 jardi (201,2 metra) u kojoj je slavio u rekordnom vremenu od 20,3 sekunde. Pošto je distanca nešto duža od 200 metara, Ovensov rezultat je ozvaničen i kao svetski rekord na 200 metara! U četiri popodne, startovala je trka na 220 jardi sa niskim preponama, u kojoj je Ovens bez ikakvih problema trčao zapanjujućih 22,6 sekundi, kao prvi čovek koji je tu distancu istrčao ispod 23 sekunde. I ovaj rezultat je usvojen kao svetski rekord za trku na 200 metara sa niskim preponama. Sve navedeno, Ovens je ostvario povređen, na šljaci, bez posebne opreme, sa vrlo malo skakačkih treninga i generalno malo treniranja, s obzirom da je morao da radi kako bi se prehranio. Ovo bi možda ujedno bio i odgovor na pitanje ko je najveći atletičar svih vremena…

Foto: Getty Images